Пређи на главни садржај

DANAS POČINJE VASKRŠNJI POST

 


Za pravoslavne vjernike danas je počeo višenedjeljni veliki Vaskršnji ili Časni post, koji se završava praznikom Vaskrsenja Isusa Hrista - Vaskrsom, koji se ove godine proslavlja 2. maja.

Datum početka Časnog posta zavisi od datuma praznovanja najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa, kojeg pravoslavni vjernici slave uvijek u nedjelju punog mjeseca poslije proljećne ravnodnevnice.

Prva nedjelja posta zove se Čista, a posljednja je Nedjelja pravoslavlja, dok se do Vaskrsa, uz posebna pravila, smjenjuju - Prečista, Krstopoklona, Sredoposna, Gluva, Cvjetna i Strašna ili Stradalna nedjelja.

Prema pravoslavnom učenju, Veliki post nas uči pokajanju, praštanju i pravoj molitvi, a cilj je da se u miru i tišini dočeka najveći hrišćanski praznik Vaskrs, jer je vjera u Vaskrsenje osnov hrišćanstva.

Veliki ili Časni post, koji je ime dobio prema Časnom krstu na kojem je stradao Isus Hristos, ustanovljen je po uzoru na podvig Spasitelja koji je, poslije krštenja na rijeci Jordan, otišao u pustinju i postio četrdeset dana i noći, nakon čega je izašao kao pobjednik iz iskušnja koja mu je postavio Sotona.

Vjernici dane posta provode u molitvi, praštanju i pokajanju kako bi se pripremili za Sveto pričešće.

Post predstavlja i uzdizanje duha nad tijelom, pobjedu duhovne strane nad čulima i za hrišćanina on predstavlja pripremu za obilježavanje i proslavu Vaskrsa.

Prema kalendaru Srpske pravoslavne crkve /SPC/, uz jednodnevne postove postoje i četiri višednevna posta, a osim Časnog, to su i Božićni, Petrovski i Velikogospojinski post.

Коментари

Популарни постови са овог блога

FOČA : ESMA JE 1992. ZVERSKI UBIJENA SAMO ZATO ŠTO JE BILA UDATA ZA SRBINA!

  Tokom svog gostovanja u emisiji "Ljudi govore", Marko Kovač, heroj odbrane Foče i  komandant taktičke grupe Foča u okviru VRS, podelio je sa publikom detalje svog ratnog iskustva, herojstva ali i brojne informacije o zločinima koji su počinjeni nad srpskim stanovništvom ovog kraja. Između ostalog govorio je i o užasnom zločinu u mestu Bastasi, gde je u leto 1992. ubijeno nekoliko srpskih civila među kojima i supružnici - Petar i Esma.  Sa početkom rata u Bosni i Hercegovini, životi ljudi u mešovitim brakovima bili su pod velikim opterećenjem. Mnoge muslimanke koje su bile udate za Srbe, preko noći su bile prozvane "izdajicama" i "otpadnicama". Mnogi pripadnici njihovog naroda nisu imali razumevanja, te su ih optuživali, vređali i šikanirali samo zbog toga što su bile u bračnoj zajednici sa pripadnicima druge vere i nacije. Zato i ne treba čuditi što su mnoge muslimanke tokom rata doživele torture, završile u logorima tzv. Armije BiH, a neke su čak i ubij...

ILIJAŠ : GODIŠNJICA ZVERSKOG UBISTVA MIRJANE DRAGIČEVIĆ (9)

Mirjana Dragičević je imala samo 9 godina kada je ubijena na vrlo svirep način u Ilijašu, pred očima svoje majke Radmile. Pre smrti, nju su silovala pa ubila trojca pripadnika tzv. Armije BiH. Do danas niko nije odgovarao za ovaj stravičan zločin.  Danas 28. decembra, se navršava tačno 26 godina od stradanja srpskih civila u selu Donja Bioča, nedaleko od Ilijaša.  U rano  j utro oko 7:30,   jedinice    2. bataljona Sedme muslimanske brigade Armije BiH,  probijaju liniju fronta , i upadaju u selo  Donja Bioča . Odmah na ulasku u selo okrutno  su  u bijena  dva  s rpska  civila: Lenka Skoko i Nikola Mićić, a ranjena je Milojka Draškić, a zatim je krenulo paljenje srpskih kuća .  U dvorište Dragičevića upala su trojica muslimanskih vojnika Sedme muslimanske brigade Armije BiH, jedan beloputi i dva tamnoputa vojnika. Imali su poveze preko glava. Brat Mirjane, Janko Dragičević, star 6 godina, je ostao...

VLASENICA : SEĆANJE NA MASAKR U KLJEŠTANIMA I ŠADIĆIMA - UBISTVA I SILOVANJA I DALJE BEZ KAZNE

Navršava s e 29 tužnih godina od nekažnjenog zločina muslimanskih vojnika - pripadnika tzv. Armije BiH nad srpskim civilima u selima Šadići i Klještani u opštini Vlasenica. Molitvom se prisećamo 33-oje nedužnih meštana koji su ubijeni na svom kućnom pragu, od čega je petnaestoro civila ubijeno upravo 15. avgusta 1992. godine. Bez milosti su ubijane žene, starci i nemoćni civili a zebeleženo je i nekoliko slučajeva silovanja Šadići i Klještani su dva od ukupno 24 srpska sela i zaseoka koja su tokom rata spaljena, razorena ili napadnuta  na području opštine Vlasenica . Tog crnog avgustovskog dana 1992. godine, napadači baš nikoga nisu štedeli - ubijali su i žene i starice i bolesne i nepokretne...bio je to pravi pokolj. Prve srpske žrtve ovog kraja pale su još u aprilu 1992. godine, a napadi na srpska sela trajali su sve do leta 1995. godine kada je srpska vojska uspela da zaustavi teror u Podrinju i zaštiti srpsko civilno stanovništvo od napada muslimanskih snaga.  Područje opš...