Пређи на главни садржај

Ivanić: Po Dejtonu, entitetske policije čuvaju svoje teritorije

DOBOJ - Srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić istakao je da po Dejtonskom mirovnom sporazumu, policijske strukture svakog entiteta pokrivaju svoju teritoriju.


Srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić istakao je da po Dejtonskom mirovnom sporazumu, policijske strukture svakog entiteta pokrivaju svoju teritoriju.
Komentarišući odluku ministra bezbjednosti u Savjetu ministara Dragana Mektića da prihvati ponudu Federalne uprave policije o ispomoći Graničnoj policiji na dijelovima granice u Srpskoj, Ivanić je rekao da je Ustav jasno propisao "ko šta pokriva", dodavši da, kako kaže, naduvavanje ovih izjava ničemu ne koristi i "samo je u funkciji predizborne kampanje". 
"Ako će nekada i biti (ispomoći Federalne uprave policije Graničnoj policiji na dijelovima granice u Srpskoj), onda će to morati imati saglasnost MUP-ova. Bez njihove saglasnosti, sasvim je jasno da od toga nema ništa", kaže Ivanić. 
Operativni štab za pitanje migracija u BiH, na sjednici održanoj 16. avgusta, prihvatio je ponudu Federalne uprave policije da budu ispomoć Graničnoj policiji BiH na najugroženijim dijelovima granice na teritoriji Republike Srpske, iako je ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač u više navrata ponovio da je, pored 80 policijskih službenika MUP-a Srpske, koji su trenutno angažovani, Ministarstvo spremno da angažuje dodatne snage Policije Republike Srpske na zaštiti granice u skladu sa procjenama sa terena i na osnovu zvaničnog zahtjeva Granične policije BiH. 
Mektić je na konferenciji za novinare u Banjaluci prije dva dana rekao da još ne zna da li će policajci iz FBiH biti raspoređeni na najugroženije dijelove granice na teritoriji Republike Srpske, te da oni, kako tvrdi, neće imati ništa sa nadležnostima MUP-a Srpske.

Коментари

Популарни постови са овог блога

FOČA : ESMA JE 1992. ZVERSKI UBIJENA SAMO ZATO ŠTO JE BILA UDATA ZA SRBINA!

  Tokom svog gostovanja u emisiji "Ljudi govore", Marko Kovač, heroj odbrane Foče i  komandant taktičke grupe Foča u okviru VRS, podelio je sa publikom detalje svog ratnog iskustva, herojstva ali i brojne informacije o zločinima koji su počinjeni nad srpskim stanovništvom ovog kraja. Između ostalog govorio je i o užasnom zločinu u mestu Bastasi, gde je u leto 1992. ubijeno nekoliko srpskih civila među kojima i supružnici - Petar i Esma.  Sa početkom rata u Bosni i Hercegovini, životi ljudi u mešovitim brakovima bili su pod velikim opterećenjem. Mnoge muslimanke koje su bile udate za Srbe, preko noći su bile prozvane "izdajicama" i "otpadnicama". Mnogi pripadnici njihovog naroda nisu imali razumevanja, te su ih optuživali, vređali i šikanirali samo zbog toga što su bile u bračnoj zajednici sa pripadnicima druge vere i nacije. Zato i ne treba čuditi što su mnoge muslimanke tokom rata doživele torture, završile u logorima tzv. Armije BiH, a neke su čak i ubij...

ILIJAŠ : GODIŠNJICA ZVERSKOG UBISTVA MIRJANE DRAGIČEVIĆ (9)

Mirjana Dragičević je imala samo 9 godina kada je ubijena na vrlo svirep način u Ilijašu, pred očima svoje majke Radmile. Pre smrti, nju su silovala pa ubila trojca pripadnika tzv. Armije BiH. Do danas niko nije odgovarao za ovaj stravičan zločin.  Danas 28. decembra, se navršava tačno 26 godina od stradanja srpskih civila u selu Donja Bioča, nedaleko od Ilijaša.  U rano  j utro oko 7:30,   jedinice    2. bataljona Sedme muslimanske brigade Armije BiH,  probijaju liniju fronta , i upadaju u selo  Donja Bioča . Odmah na ulasku u selo okrutno  su  u bijena  dva  s rpska  civila: Lenka Skoko i Nikola Mićić, a ranjena je Milojka Draškić, a zatim je krenulo paljenje srpskih kuća .  U dvorište Dragičevića upala su trojica muslimanskih vojnika Sedme muslimanske brigade Armije BiH, jedan beloputi i dva tamnoputa vojnika. Imali su poveze preko glava. Brat Mirjane, Janko Dragičević, star 6 godina, je ostao...

SUZANA PRAVICA (17) - CIVILNA ŽRTVA RATA IZ TREBINJA - NESTALA 1993. U MOSTARU

  Suzana Pravica   je civilna žrtva građanskog rata koji je vođen u periodu od 1992. do 1995. godine. Rođena je 30.04.1976 u Trebinju gde je i provela najveći deo svog detinjstva. Na spisku srpskih žrtava koji je nedavno objavio  Republički centar  za  istraživanje  rata,  ratnih zločina  i traženje nestalih lica njeno ime je zavedeno pod brojem 2349. Njeno ime isti centar uneo je i u knjigu posvećenu ubijenoj i nestaloj deci - žrtvama rata u Bosni i Hercegovini 1991-1996. Suzana je prisilno nestala 15. decembra 1993. na području Mostara, koji je u to vreme bio podeljen grad. Potvrđuju to i srpski i bošnjački podaci.  Po nekim informacijama nestanak se desio na teritoriji grada koji su kontrolisale muslimanske snage (pripadnici tzv. Armije BIH). Od tog dana se vodi kao nestalo lice i njena sudbina još uvek nije razjašnjena.  U trenutku prisilnog nestanka imala je samo 17 godina.  Na području njenog rodnog Trebinja poginulo je 334 gr...