Пређи на главни садржај

BOŠNJAČKI GENERAL UHAPŠEN ZBOG UBISTVA STANISLAVE KOPRIVICE (15) I RANJAVANJE CIVILA


General tzv. Armije BiH, Ramiz Dreković je optužen je po komandnoj odgovornosti za ratne zločine počinjene na području Kalinovika 1995. godine


General Armije Republike Bosne i Hercegovine Ramiz Dreković uhapšen je jutros, saznaje "Dnevni avaz".
Pripadnici SIPA-e priveli su generala Drekovića po naredbi Tužilaštva Bosne i Hercegovine. On je, kako saznajemo, optužen, po komandnoj odgovornosti za ratne zločine počinjene na području Kalinovika 1995. godine.  
Tužilaštvo BiH Drekovića tereti za neselektivno granatiranje općine Kalinovik, kada je poginulo devojčica Stanislava Koprivica (15), a pet osoba je ranjeno. 

Masakr je počinjen 3. juna 1995.  I umjesto da ovaj datum, u pamćenju tadašnjih malih maturanata kalinovačke Osnovne škole „LJutica Bogdan“ ostane utisnut kao dan kada su maturantskom šetnjom, svečano i na najlepši način proslavili uspešan završetak osnovnog školovanja, taj datum je, nažalost, ostavio gorčinu i tužno sećanje na tragičan događaj, kada je zločinački projektil, koji je eksplodirao u srcu nasmijane đačke kolone, odneo jedan mladi život i tugom obojio učenički dan kojem su se svi veselili.

-Imajući u vidu svu specifičnost tog događaja, taj 3. jun 1995. godine je zasigurno jedan od najtužnijih dana u novijoj istoriji opštine Kalinovik. Naša hrišćanska, ljudska i moralna obaveza je da trajno njegujemo uspomenu na našu Stanislavu, da se molimo za njenu dušu, ali i da obilježavanjem ovog dana ukazujemo na to kakve je sve traumatične posljedice rat ostavio na porodice u našem malom mjestu, na naše građane uopšte i Kalinovik kao sredinu, te ujedno postavljamo pitanje da li će iko i ikada odgovarati za ovakav sumanuti, zločinački čin granatiranja đačke kolone-ispričala je nad dan godišnjice tragedije načelnik Opštine Kalinovik Mileva Komlenović.

U eksploziji granate koja je pala među kalinovačke maturante 3. juna 1995. godine, kada je smrtno stradala pokojna Stanislava Koprivica, ranjeno je više kalinovačkih malih maturanata.

Ramiz Dreković rođen je 10. maja 1956. godine u Vesenićima, u opšini Tutin. Posle završene srednje škole upisuje vojnu akademiju koju završava 1980. godine u Banjoj Luci. Vojničku karijeru u bivšoj JNA započeo je u Bjelovaru, a samoincijativno je napušta u septembru 1991. godine u činu kapetana prve klase. Iz Bjelovara se vraća u BiH, u Bihać gde se stavlja na raspolaganje Patriotskoj ligi. Međutim, napušta Patriotsku ligu i prelazi u Centar službi sigurnosti Bihać gdje obavlja poslove inspektora za odbrambene pripreme, te do početka rata radi na organiziranju otpora. 
Početkom 1992. godine preuzima dužnost komandanta Opštinskog štaba TO i na toj dužnosti ostaje do kraja avgusta 1992. godine. Tada postaje komandant novoformirane Unsko-sanske operativne grupe. Prema naredbi Štaba vrhovne komande OS RBIH od 14. oktobra 1992. godine, postavljen je za komandanta 5. korpusa. Odlukom Predsedništva RBiH od 14. decembra 1993. godine, unapređen je u čin brigadnog generala, a 19. januara 1994. godine na osnovu odluke istog državnog organa preuzima Četvrti korpus ARBiH. 
Nakon komandovanja 4. korpusom obavlja i poslove načelnika Uprave za politička pitanja Generalštaba Armije RBiH.  Nakon rata i formiranjem Vojske FBiH bio je na dužnosti zamenika komandanta Komande obuke i doktrine. Na 5. godišnjicu formiranja Armije RBiH, 15. aprila 1997. godine, unapređen je u čin divizijskog generala. 
U posleratnom periodu je i penzionisan. Kao takav, bio je savetnik u kabinetu nekadašnjeg premijera FBiH Nedžada Brankovića, a poslednji angažman mu je - savetnik federalnog ministra za boraca i invalida rata Salke Bukvarevića. 

Коментари

Популарни постови са овог блога

FOČA : ESMA JE 1992. ZVERSKI UBIJENA SAMO ZATO ŠTO JE BILA UDATA ZA SRBINA!

  Tokom svog gostovanja u emisiji "Ljudi govore", Marko Kovač, heroj odbrane Foče i  komandant taktičke grupe Foča u okviru VRS, podelio je sa publikom detalje svog ratnog iskustva, herojstva ali i brojne informacije o zločinima koji su počinjeni nad srpskim stanovništvom ovog kraja. Između ostalog govorio je i o užasnom zločinu u mestu Bastasi, gde je u leto 1992. ubijeno nekoliko srpskih civila među kojima i supružnici - Petar i Esma.  Sa početkom rata u Bosni i Hercegovini, životi ljudi u mešovitim brakovima bili su pod velikim opterećenjem. Mnoge muslimanke koje su bile udate za Srbe, preko noći su bile prozvane "izdajicama" i "otpadnicama". Mnogi pripadnici njihovog naroda nisu imali razumevanja, te su ih optuživali, vređali i šikanirali samo zbog toga što su bile u bračnoj zajednici sa pripadnicima druge vere i nacije. Zato i ne treba čuditi što su mnoge muslimanke tokom rata doživele torture, završile u logorima tzv. Armije BiH, a neke su čak i ubij...

ILIJAŠ : GODIŠNJICA ZVERSKOG UBISTVA MIRJANE DRAGIČEVIĆ (9)

Mirjana Dragičević je imala samo 9 godina kada je ubijena na vrlo svirep način u Ilijašu, pred očima svoje majke Radmile. Pre smrti, nju su silovala pa ubila trojca pripadnika tzv. Armije BiH. Do danas niko nije odgovarao za ovaj stravičan zločin.  Danas 28. decembra, se navršava tačno 26 godina od stradanja srpskih civila u selu Donja Bioča, nedaleko od Ilijaša.  U rano  j utro oko 7:30,   jedinice    2. bataljona Sedme muslimanske brigade Armije BiH,  probijaju liniju fronta , i upadaju u selo  Donja Bioča . Odmah na ulasku u selo okrutno  su  u bijena  dva  s rpska  civila: Lenka Skoko i Nikola Mićić, a ranjena je Milojka Draškić, a zatim je krenulo paljenje srpskih kuća .  U dvorište Dragičevića upala su trojica muslimanskih vojnika Sedme muslimanske brigade Armije BiH, jedan beloputi i dva tamnoputa vojnika. Imali su poveze preko glava. Brat Mirjane, Janko Dragičević, star 6 godina, je ostao...

SUZANA PRAVICA (17) - CIVILNA ŽRTVA RATA IZ TREBINJA - NESTALA 1993. U MOSTARU

  Suzana Pravica   je civilna žrtva građanskog rata koji je vođen u periodu od 1992. do 1995. godine. Rođena je 30.04.1976 u Trebinju gde je i provela najveći deo svog detinjstva. Na spisku srpskih žrtava koji je nedavno objavio  Republički centar  za  istraživanje  rata,  ratnih zločina  i traženje nestalih lica njeno ime je zavedeno pod brojem 2349. Njeno ime isti centar uneo je i u knjigu posvećenu ubijenoj i nestaloj deci - žrtvama rata u Bosni i Hercegovini 1991-1996. Suzana je prisilno nestala 15. decembra 1993. na području Mostara, koji je u to vreme bio podeljen grad. Potvrđuju to i srpski i bošnjački podaci.  Po nekim informacijama nestanak se desio na teritoriji grada koji su kontrolisale muslimanske snage (pripadnici tzv. Armije BIH). Od tog dana se vodi kao nestalo lice i njena sudbina još uvek nije razjašnjena.  U trenutku prisilnog nestanka imala je samo 17 godina.  Na području njenog rodnog Trebinja poginulo je 334 gr...