Пређи на главни садржај

ORAHOVAC: GODIŠNJICA UBISTVA I OTMICE 47 SRPSKIH CIVILA; ALBANSKI ZLOČINCI NA SLOBODI

Danas se navršava tačno 21 godina od stravičnog zločina albanskih terorista - pripadnica tzv. "OVK" nad srpskim civilnim stanovništvom u Orahovcu. Ubijeno je i kidnapovano 47 civila, među kojima i dvoje dece. Žene su odvedene u logore gde su danonoćno mučene i zlostavljane

Žene u crnom, Fond za humanitarno pravo i Inicijativa mladih za ljudska prava prisustvovaće danas, zajedno sa porodicama žrtava, komemoraciji, na groblju Orlovača, na kome će položiti venac sa natpisom "Pamtimo zločine u Orahovcu".
Kako je saopšteno iz Inicijative mladih, tri nevladine oranizacije će i ovim činom izraziti saosećanje i solidarnost sa porodicama žrtava, kao i podršku njihovim zahtevima za utvrđivanjem svih činjenica o ovom zločinu i privođenjem svih počinilaca pravdi.
Napad tzv. OVK na Orahovac dogodio se 17. jula, a napad na sela Retimlje i Opterušu 18. jula, te se ovaj datum obeležava kao dan sećanja na ubijene srpske civile na području opštine Orahovac. Tokom čitavog trajanja rata ubijena su i kidnapovana 102 civila srpske i nealbanske nacionalnosti. Nakon dolakska KFOR-a, ubijeno i nestalo desetoro Albanaca zbog navodne bliskosti srpskom režimu. 
U oružanim napadima OVK na Orahovac i okolna sela Retimlje i Opterušu 17. i 18. jula, ubijeno je petoro civila: Aleksandar Majmarević, Borivoje Simić, Jagoš Filđokić, Vekoslav Kazić i Anđelko Kostić. Više desetina civila, pretežno Srba ali i Roma, odvedeno je i zatočeno u zgradu bivše policijske stanice u Mališevu, kao i u jednu albansku kuću u selu Semetište u opštini Suva Reka. Tamo su danonoćno prebijani, mučeni i zlostavljani. 
Zahvaljujući najviše naporima Međunarodnog crvenog krsta, oko 60 osoba je oslobođeno, uglavnom žena i starijih muškaraca, a nestalo je 36 Srba, tri Roma i jedan Crnogorac.
Posmrtni ostaci najvećeg broja žrtava pronađeni su u masovnim grobnicama Volujak kod Kline i u mestu Mališevo kod Orahovca. U aprilu 2005. godine, iz masovne grobnice u selu Volujak ekshumirani su posmrtni ostaci 25 civila srpske, romske i bošnjačke nacionalnosti, među kojima i posmrtni ostaci Banzić Spasoja, Božanić Božidara, Božanić Mladena, Božanić Nemanje, Božanić Novice, Burdžić Miodraga, Burdžić Spasoja, Djorić Djorđa, Kostić Dimitrija, Kostić Lazara, Kostić Miodraga, Kostić Miroljuba, Kostić Mladena, Kostić Nebojše, Kostić Srećka, Kostić Svetislava, Kostić Todora, Kostić Vekoslava, Kostić Vitomira, Kostić Živka, Kostić Saška, Nikolić Cvetka, Nikolić Rajka, Patrnogić Duška, Simić Sretena, i Stanojević Krste.
U maju 2005. godine u masovnoj grobnici pored bolnice u Mališevu, pronađeni su posmrtni ostaci Baljošević Đorđa, Baljošević Saše, Baljošević Tomislava, Djinović Dušana, Dolašević Duška, Čabarkapa Čede, Stanojević Aleksandra, Vitošević Srđana, i Vitošević Srećka. Na groblju Dragodan kod Prištine ekshumirani su Isaku Azem, Isaku Visar i Tomić Svetozar.
U blizini Glogovca ekshumiran je Hamza Agron. Telo Mladena Kostića još uvek nije pronađeno. Na groblju Orlovača sahranjeni su posmrtni ostaci najvećeg broja žrtava, među kojima su članovi porodice Kostić i porodice Nikolić.


Коментари

Популарни постови са овог блога

FOČA : ESMA JE 1992. ZVERSKI UBIJENA SAMO ZATO ŠTO JE BILA UDATA ZA SRBINA!

  Tokom svog gostovanja u emisiji "Ljudi govore", Marko Kovač, heroj odbrane Foče i  komandant taktičke grupe Foča u okviru VRS, podelio je sa publikom detalje svog ratnog iskustva, herojstva ali i brojne informacije o zločinima koji su počinjeni nad srpskim stanovništvom ovog kraja. Između ostalog govorio je i o užasnom zločinu u mestu Bastasi, gde je u leto 1992. ubijeno nekoliko srpskih civila među kojima i supružnici - Petar i Esma.  Sa početkom rata u Bosni i Hercegovini, životi ljudi u mešovitim brakovima bili su pod velikim opterećenjem. Mnoge muslimanke koje su bile udate za Srbe, preko noći su bile prozvane "izdajicama" i "otpadnicama". Mnogi pripadnici njihovog naroda nisu imali razumevanja, te su ih optuživali, vređali i šikanirali samo zbog toga što su bile u bračnoj zajednici sa pripadnicima druge vere i nacije. Zato i ne treba čuditi što su mnoge muslimanke tokom rata doživele torture, završile u logorima tzv. Armije BiH, a neke su čak i ubij...

ILIJAŠ : GODIŠNJICA ZVERSKOG UBISTVA MIRJANE DRAGIČEVIĆ (9)

Mirjana Dragičević je imala samo 9 godina kada je ubijena na vrlo svirep način u Ilijašu, pred očima svoje majke Radmile. Pre smrti, nju su silovala pa ubila trojca pripadnika tzv. Armije BiH. Do danas niko nije odgovarao za ovaj stravičan zločin.  Danas 28. decembra, se navršava tačno 26 godina od stradanja srpskih civila u selu Donja Bioča, nedaleko od Ilijaša.  U rano  j utro oko 7:30,   jedinice    2. bataljona Sedme muslimanske brigade Armije BiH,  probijaju liniju fronta , i upadaju u selo  Donja Bioča . Odmah na ulasku u selo okrutno  su  u bijena  dva  s rpska  civila: Lenka Skoko i Nikola Mićić, a ranjena je Milojka Draškić, a zatim je krenulo paljenje srpskih kuća .  U dvorište Dragičevića upala su trojica muslimanskih vojnika Sedme muslimanske brigade Armije BiH, jedan beloputi i dva tamnoputa vojnika. Imali su poveze preko glava. Brat Mirjane, Janko Dragičević, star 6 godina, je ostao...

VIŠEGRAD: IMENOVATI ULICU PO TRAGIČNO STRADALOJ PORODICI JELIČIĆ - ŽRTVE ZASLUŽUJU PAMĆENJE!

Jedan od najboljih načina da se sačuva sećanje na nevine žrtve rata, te da se njihove sudbine otrgnu od zaborava svakako jeste imenovanje ulica, trgova ili institucija po ovim ljudima. Jedan od simbola stradanja Srba u Višegradu i Podrinju svakako jeste surovi zločin u selu Jelašci kada su u leto 1992. na najsvirepiji način prekinuti životi nedužnih meštana - staraca, žena i dece samo zbog toga što pripadali srpskom narodu i ispovedali pravoslavnu veru.   Vest da je jedna ulica u Višegradu ponela ime po najmlađem borcu Vojske Republike Srpske - Spomenku Gostiću obradovala je kako građane Višegrada, tako i sve pripadnike našeg naroda. Naime, 2017. u višegradskom naselju Garča otkrivena je spomen ploča i otvorena ulica sa imenom Spomenka Gostića, jednog od najmlađih boraca Vojske Republike Srpske, koji je poginuo na Ozrenu 1993. godine. Iako mlađani Spomenko nije živeo a ni stradao na području ovog prelepog grada na Drini, građani su sa velikom radošću i poštovanjem pozdravili i...