Пређи на главни садржај

BRČKO : GODIŠNJICA GRANATIRANJA GRADA; ZLOČINCI NA SLOBODI

Na današnji dan 29. septembra 1992. u granatiranju užeg gradskog područja Brčkog ubijena je jedna, a ranjene su tri osobe. Napad su izvršili pripadnici tzv. Armije BiH a za počinjeni zločin do danas niko nije odgovarao





Tokom granatiranja užeg područja grada Brčkog (1992-1995) od strane  tzv. Armije BiH ali i sa položaja regularne vojske Republike Hrvatske, život je izgubio 21 civil, dok je više od 400 građana zadobilo teške povrede. U tim napadima poginulo je osmoro dece a 44-oro mališana je ranjeno. Mnogi koji su imali tu sreću da prežive, ostali su nažalost doživotni invalidi. Mnoga deca su od posledica granatiranja izgubili vid, sluh a nekima su amputirani čitavi ekstremiteti.

Granatiranje je vršeno iz muslimanskih uporišta Vranovača i iz rejona sela Brka, mada je i određen broj granata lansiran sa područja Republike Hrvatske (iz pravca Gunje i Slavonskog Broda). Granatiranje je bilo neselektivno, gađani su stambeni objekti, trgovi, ulice, pijace, bolnice, crkve i porodilišta. Pripadnicima tzv. Armije BiH uopšte nije bilo bitno šta i koga gađaju već je jedini cilj bio pobiti što više civila. Ovakav teroristički poduhvat doneo je brojne žrtve, kako srpske tako i hrvatske i bošnjačke nacionalnosti, ali i brojna materijalna razaranja. Nisu pomogli ni javni ni okupljanja Bošnjaka koji su molili svoje sunarodnike da prestanu sa granatiranjem i snajperskim delovanjem. Granatiranje Brčkog i žrtve tog zločina podrobno je u svojoj knjizi "Brčko - normalizacija zločina" analizirao i opisao dr Ljubiša Simić.


Jedan od takvih stravičnih zločina počinjen je 29. septembra 1992. kada je sa muslimansko-hrvatskih položaja ispaljeno nekoliko granata na uže područje Brčkog. Tog dana teško su ranjena tri civila a od zadobijenih povreda je preminula devojka E.M. stara samo 17 godina.

Za ovaj stravičan zločin i bezuman neljudski čin do danas niko od vojnog i političkog bošnjačkog vrha nije odgovarao. Iako se vrlo lako može utvrditi ko je izdao naredbu da se granatiraju civilni objekti kao i ko je učestvovao u tim aktivnostima, jasno je da ne postoji politička volja da se ovaj zločin rasvetli. Ni ubistvo 21-og civila i ranjavanje više od 420 tokom granatiranja nikada nije procesuirano niti je podignuta bilo kakva optužnica. Na području Brčko Distrikta tokom muslimanske agresije je ubijeno preko 600 građana uglavnom srpske nacionalnosti.

 Što se tiče bošnjačke i hrvatske strane, njihovi argumenti za ove bezumne akte nasilja bili su  "da svako ratovanje nosi sa sobom žrtve, kao i da je čitavo Brčko bilo legitimni vojni cilj". Znači li to da je sasvim opravdano granatirati bolnice, porodilišta, vrtići, pijace, crkve, stambene zgrade? Znači li to da je legitimno ubijati decu, nemoćne starce i civile? Da li to podrazumeva i da je ubistvo trudnice Svjetlane Isailović, njene trogodišnje ćerke i svekra isto tako human i legitiman cilj? Na ova pitanja još nema odgovora.

Na osnovu podataka iznesenih u knjizi "Brčko - normalizacija zločina", donosimo spisak ubijenih i ranjenih civila tokom 1992. usled neselektivnog granatiranja grada:


RANJENI CIVILI:

1. Goja Pantelić, rođen 1941. godine
2. Simo Pantelić, ro|en 1984. godine
3. Nedeljko Pantelić
4. Anđa Tomić, rođena 1945. godine
5. Goran Kušlaković, rođen 1976. godine
6. Sofija Varcaković
7. Dominković Anton, rođen 1961. godine
8. Mato Karalić, rođen 1965. godine
9. Šahza Bulević, rođena 1927. godine
10. Safet Srna, rođen 1928. godine
11. Milan Mišković, rođen 1958. godine
12. Zvjezdana Begović, rođena 1975. godine
13. Ratko Tadić, ro|en 1979. godine
16. Smiljana Simić, rođena 1979. godine
17. Gavro Ljubičić, rođen 1914. godine
18. Mara Vujičić, rođena 1940. godine
19. Anđa Ljubičić, rođena 1939. godine
20. Stoja Simić, rođena 1943. godine
21. Stana Sakić, rođena 1948. godine
22. Gina Tomić, rođena 1954. godine
23. Zagorka Sekulić, rođena 1943. godine
24. Simuna Tomić, rođena 1929. godine
25. Ilinka Tadić, rođena 1941. godine
26. Aćim Ljubičić, rođen 1921. godine
27. Biljana Simić, rođena 1982. godine
28. Risto Mitrović, rođen 1954. godine
29. Zdenka Kapetanović, rođena 1951. godine
30. Anđelka Bosić, rođena 1957
31. Luka Pejić, rođen 1977. godine
32. Fikreta Omeragić, rođena 1942. godine
33. Anela Omeragić, rođena 1971. godine
34. Enisa Murgić, rođena 1970. godine
35. Ružica Lukić, rođena 1938. godine
36. Darinka Tomić, rođena 1949. godine
37. Bosiljka Arsenić, rođena 1952. godine
38. Čedo Pavlović
39. Đura Ilić, rođen 1928. godine
40. Tihomir Lukić, rođen 1905. godine
41. Mara Ristanić, ro|ena 1933. godine
42. Joka Lazić, rođena 1946. godine
43. Petar Stević
44. Safet Palata, rođen 1945. godine
45. Ilija Marković, rođen 1927. godine
46. Mirko Travar, rođen 1967. godine
47. Mara Simić, rođena 1936. godine
48. Draginja Gojaković, rođena 1935. godine
49. Višnja Cvijanović
50. Jovanka Bosić, rođena 1952. godine
52. Makivija Božić, rođena 1972. godine
53. Safet Tokalić, rođen 1933. godine
54. Njegoslava Čardašević, rođena 1973. godine
55. Đorđe Trivunović, rođen 1975. godine
56. Dragica Radić, rođena 1941. godine
57. Cvijeta Tuvačević, rođena 1963. godine
58. Sulejman Uzunić, rođen 1938. godine
59. Đuka Ignjić, rođena 1942. godine
60. Safet Piskavica
61. Zaim Piskavica
62. Nermin Čapra, rođen 1971. godine
63. Akif Piskavica, rođen. 1976. godine



SMRTNO STRADALA LICA TOKOM 1992 :


Anđa Kušlaković,
Jovana Stojanović,
Đorđe Đorđić, rođen 1925. godine
Refika Pisarević, rođena 1951. godine
Tomislav Lazić, rođen 1987. godine
Edina Musić, rođena 1975. godine


Izvor: Ljubiša Simić - "Brčko - normalizacija zločina"


Коментари

Популарни постови са овог блога

FOČA : ESMA JE 1992. ZVERSKI UBIJENA SAMO ZATO ŠTO JE BILA UDATA ZA SRBINA!

  Tokom svog gostovanja u emisiji "Ljudi govore", Marko Kovač, heroj odbrane Foče i  komandant taktičke grupe Foča u okviru VRS, podelio je sa publikom detalje svog ratnog iskustva, herojstva ali i brojne informacije o zločinima koji su počinjeni nad srpskim stanovništvom ovog kraja. Između ostalog govorio je i o užasnom zločinu u mestu Bastasi, gde je u leto 1992. ubijeno nekoliko srpskih civila među kojima i supružnici - Petar i Esma.  Sa početkom rata u Bosni i Hercegovini, životi ljudi u mešovitim brakovima bili su pod velikim opterećenjem. Mnoge muslimanke koje su bile udate za Srbe, preko noći su bile prozvane "izdajicama" i "otpadnicama". Mnogi pripadnici njihovog naroda nisu imali razumevanja, te su ih optuživali, vređali i šikanirali samo zbog toga što su bile u bračnoj zajednici sa pripadnicima druge vere i nacije. Zato i ne treba čuditi što su mnoge muslimanke tokom rata doživele torture, završile u logorima tzv. Armije BiH, a neke su čak i ubij...

ILIJAŠ : GODIŠNJICA ZVERSKOG UBISTVA MIRJANE DRAGIČEVIĆ (9)

Mirjana Dragičević je imala samo 9 godina kada je ubijena na vrlo svirep način u Ilijašu, pred očima svoje majke Radmile. Pre smrti, nju su silovala pa ubila trojca pripadnika tzv. Armije BiH. Do danas niko nije odgovarao za ovaj stravičan zločin.  Danas 28. decembra, se navršava tačno 26 godina od stradanja srpskih civila u selu Donja Bioča, nedaleko od Ilijaša.  U rano  j utro oko 7:30,   jedinice    2. bataljona Sedme muslimanske brigade Armije BiH,  probijaju liniju fronta , i upadaju u selo  Donja Bioča . Odmah na ulasku u selo okrutno  su  u bijena  dva  s rpska  civila: Lenka Skoko i Nikola Mićić, a ranjena je Milojka Draškić, a zatim je krenulo paljenje srpskih kuća .  U dvorište Dragičevića upala su trojica muslimanskih vojnika Sedme muslimanske brigade Armije BiH, jedan beloputi i dva tamnoputa vojnika. Imali su poveze preko glava. Brat Mirjane, Janko Dragičević, star 6 godina, je ostao...

SUZANA PRAVICA (17) - CIVILNA ŽRTVA RATA IZ TREBINJA - NESTALA 1993. U MOSTARU

  Suzana Pravica   je civilna žrtva građanskog rata koji je vođen u periodu od 1992. do 1995. godine. Rođena je 30.04.1976 u Trebinju gde je i provela najveći deo svog detinjstva. Na spisku srpskih žrtava koji je nedavno objavio  Republički centar  za  istraživanje  rata,  ratnih zločina  i traženje nestalih lica njeno ime je zavedeno pod brojem 2349. Njeno ime isti centar uneo je i u knjigu posvećenu ubijenoj i nestaloj deci - žrtvama rata u Bosni i Hercegovini 1991-1996. Suzana je prisilno nestala 15. decembra 1993. na području Mostara, koji je u to vreme bio podeljen grad. Potvrđuju to i srpski i bošnjački podaci.  Po nekim informacijama nestanak se desio na teritoriji grada koji su kontrolisale muslimanske snage (pripadnici tzv. Armije BIH). Od tog dana se vodi kao nestalo lice i njena sudbina još uvek nije razjašnjena.  U trenutku prisilnog nestanka imala je samo 17 godina.  Na području njenog rodnog Trebinja poginulo je 334 gr...