Пређи на главни садржај

Žene žrtve rata večno zahvalne Handkeu: Podržavamo ljude koji misle svojom glavom i formiraju svoj stav

NOBELOVE nagrade laureatima biće uručene u utorak po podne na svečanosti u Koncertnoj dvorani u Stokholmu, posle čega će za najviše zvanice po tradiciji biti organizovan i banket u Gradskoj kući.


Među laureatima je i Peter Handke, nagrađen u oblasti književnosti, koji je prethodnih dana dobijao podršku zbog svog izuzetnog literarnog dela, ali je istovremeno bio i predmet kritika onih koji su u sve želeli da umešaju politiku.
- Biće sve u redu - poručio je Handke, u kratkom, srdačnom susretu sa dopisnikom "Novosti", kojem je prisustvovao i proslavljeni reditelj Emir Kusturica. On će biti njegov počasni gost na ceremoniji.
Svi laureati, nobelovci, u ponedeljak su bili u poseti Nordijskom muzeju u Stokholmu, a austrijski pisac je u muzej došao sa suprugom i svojim dvema ćerkama..
Handke je ovih dana, u svojim obraćanjima, pokazao koliko suptilnosti ima u njegovom biću. Retko ko je mogao da ostane ravnodušan kada je pisac pričao o svojim sećanjima, ne samo davnim, porodičnim, iz tragedije koja je zadesila njegove najbliže pretke, već i o svojim osećanjima dok je sretao u moderno doba različite ljude.
Među njima, dvojicu anonimnih ljudi u Oslu, u Norveškoj, kojima je posvetio deo svoje inauguracione besede. Prvi je jedan od pet ili šest telohranitelja sa kojima je, kako kaže, imao zadovoljstvo da provede čitavo popodne i veče.
- Bilo je kasno u noć, a mi smo sedeli u mirnom baru na obali u Oslu, kada je taj čovek recitovao nekoliko pesama, prvo na norveškom, a zatim na engleskom. Sve su to bile ljubavne pesme, veoma nežne - rekao je Handke, koji je tom prilikom na hartiji zapisivao neke njihove delove, ali je, kako ističe, nažalost, taj listić kasnije zagubio, inače bi i ovi stihovi ušli u govor.
Jedne od sledećih večeri, koju je proveo sam, lutajući praznim ulicama Osla, ugledao je siluetu čoveka pred izlogom knjižare.
- Okrenuo se prema meni, istovremeno pokazujući jednu od knjiga u izlogu. "Vidi, moja prva knjiga!", rekao je. "Objavljena danas! Prvi dan!" Ta osoba je bila mlada, ne mnogo starija od deteta. I bila je srećna kao što samo dete može biti srećno. Radost koju je zračio, ovaj autor, ovaj stvaralac, još me greje. Neka nikad ne bude hladno! - poručio je.
Među onima koji su došli u Stokholm da takvom Handkeu pruže podršku nalaze se i članice Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske, koje su sve tokom rata bile zatočene u logorima. U Stokholom je došlo devet žena, Desanka Tegeltija iz Brčkog, Rajka Popović iz Trnova kod Istočnog Sarajeva, Željka Đakić i Nadežda Janković iz Banjaluke, Zora Kuljanin i Bojana Šušić iz Bratunca, Radmila Regoja i Gordana Botić iz Bijeljine i predsednica Udruženja Božica Živković Railić iz Gradiške.
- Želele smo da budemo mirna podrška na dodeli Nobelove nagrade Peteru Handkeu. Nismo deo bilo kakvog scenarija ili politike. Samo podržavamo ljude koji misle svojom glavom i formiraju svoj stav. To su ljudi koji se ne služe tuđim rečima i stavovima - istakla je Božica Živković Railić za "Novosti".
Ona kaže da je Petar Handke jedan od takvih ljudi.
- O nama može da priča samo onaj ko je bio s nama u doba našeg stradanja. On nije Srbin, mi njega i ne poznajemo, to je čovek iz drugog naroda, ali nije donosio svoj sud o stradanjima na Balkanu na osnovu tuđih medija. Nije mogao da prihvati jednostranu sliku da su stradali samo jedni. Došao je da to istraži. Veoma cenimo ljude iz raznih delova sveta koji govore istinu - zaključila je naša sagovornica.

Žene iz Republike Srpske gošće su švedskog udruženja "Sodertelje" i glumice Jelene Mile, koja je u ovom udruženju zadužena za kulturu.
- Moramo da damo prostor svim žrtvama, a ne samo onima koje su glasnije od drugih. Peter Handke je stao iza Jugoslavije i Srbije i izvučen je na vrh oštrice zbog svojih izjava, i zbog toga mora da se čuje i srpska strana. Nemamo demonstracije, nikakve proklamacije, to će biti samo mirno prisustvo u znak podrške odluci Švedske akademije, koja je vrlo odvažna i hrabra, kao odgovor na ujdurmu koja se podigla - izjavila je Jelena Mila za "Novosti".

Učesnice okupljanja podrške u Stokholmu će imati torbe s likom Petera Handkea.

Istovremeno, u ovom gradu će se naći i "Majke Srebrenice", koje su za utorak najavile protest zbog dodeljivanja Nobelove nagrade Handkeu. Prema saznanjima "Novosti", švedske vlasti su se pobrinule da se učesnice dva skupa ne susretnu. Stradale Srpkinje će biti ispred mesta gde se dodeljuju nagrade, a članice udruženja koje okuplja majke muslimanskih žrtava nalaziće se kilometar dalje.

- Nas ne zanimaju drugi. Mi smo došli da podržimo Handkea u miru i bez ičijeg scenarija - prokomentarisala je Božica Živković Railić na pitanje da li postoji opasnost da dođe do susreta dve grupe.

Iako je predmet polemika, austrijskom piscu je žao svih žrtava. Ne slažući se s tim da se stradalništvo ograničava samo na jednu stranu, on je tokom svog obraćanja u Stokhlomu poručio da mu je još odranije bila želja da se sretne s jednom majkom Srpkinjom i jednom majkom muslimankom, koje su izgubile svoju decu u ratu, ali da mu to nije bilo omogućeno. Time je sve rekao.

Ako su male pojave koje je njegova majka opisivala pružile zamah njegovoj životnoj karijeri pisca, Handke je poručio i da su u njegovoj karijeri umetnička dela dala suštinske forme, ritmove i oscilacije, omogućivši da taj podsticaj pronađe izraz.
- Ne mislim samo na knjige, već i na slike, filmove, pre svega na sve vesterne Džona Forda i isterne Jasudžira Ozua ili pesme poput onih Džonija Keša i Leonarda Koena - istakao je nobelovac.


Коментари

Популарни постови са овог блога

FOČA : ESMA JE 1992. ZVERSKI UBIJENA SAMO ZATO ŠTO JE BILA UDATA ZA SRBINA!

  Tokom svog gostovanja u emisiji "Ljudi govore", Marko Kovač, heroj odbrane Foče i  komandant taktičke grupe Foča u okviru VRS, podelio je sa publikom detalje svog ratnog iskustva, herojstva ali i brojne informacije o zločinima koji su počinjeni nad srpskim stanovništvom ovog kraja. Između ostalog govorio je i o užasnom zločinu u mestu Bastasi, gde je u leto 1992. ubijeno nekoliko srpskih civila među kojima i supružnici - Petar i Esma.  Sa početkom rata u Bosni i Hercegovini, životi ljudi u mešovitim brakovima bili su pod velikim opterećenjem. Mnoge muslimanke koje su bile udate za Srbe, preko noći su bile prozvane "izdajicama" i "otpadnicama". Mnogi pripadnici njihovog naroda nisu imali razumevanja, te su ih optuživali, vređali i šikanirali samo zbog toga što su bile u bračnoj zajednici sa pripadnicima druge vere i nacije. Zato i ne treba čuditi što su mnoge muslimanke tokom rata doživele torture, završile u logorima tzv. Armije BiH, a neke su čak i ubij...

ILIJAŠ : GODIŠNJICA ZVERSKOG UBISTVA MIRJANE DRAGIČEVIĆ (9)

Mirjana Dragičević je imala samo 9 godina kada je ubijena na vrlo svirep način u Ilijašu, pred očima svoje majke Radmile. Pre smrti, nju su silovala pa ubila trojca pripadnika tzv. Armije BiH. Do danas niko nije odgovarao za ovaj stravičan zločin.  Danas 28. decembra, se navršava tačno 26 godina od stradanja srpskih civila u selu Donja Bioča, nedaleko od Ilijaša.  U rano  j utro oko 7:30,   jedinice    2. bataljona Sedme muslimanske brigade Armije BiH,  probijaju liniju fronta , i upadaju u selo  Donja Bioča . Odmah na ulasku u selo okrutno  su  u bijena  dva  s rpska  civila: Lenka Skoko i Nikola Mićić, a ranjena je Milojka Draškić, a zatim je krenulo paljenje srpskih kuća .  U dvorište Dragičevića upala su trojica muslimanskih vojnika Sedme muslimanske brigade Armije BiH, jedan beloputi i dva tamnoputa vojnika. Imali su poveze preko glava. Brat Mirjane, Janko Dragičević, star 6 godina, je ostao...

VIŠEGRAD: IMENOVATI ULICU PO TRAGIČNO STRADALOJ PORODICI JELIČIĆ - ŽRTVE ZASLUŽUJU PAMĆENJE!

Jedan od najboljih načina da se sačuva sećanje na nevine žrtve rata, te da se njihove sudbine otrgnu od zaborava svakako jeste imenovanje ulica, trgova ili institucija po ovim ljudima. Jedan od simbola stradanja Srba u Višegradu i Podrinju svakako jeste surovi zločin u selu Jelašci kada su u leto 1992. na najsvirepiji način prekinuti životi nedužnih meštana - staraca, žena i dece samo zbog toga što pripadali srpskom narodu i ispovedali pravoslavnu veru.   Vest da je jedna ulica u Višegradu ponela ime po najmlađem borcu Vojske Republike Srpske - Spomenku Gostiću obradovala je kako građane Višegrada, tako i sve pripadnike našeg naroda. Naime, 2017. u višegradskom naselju Garča otkrivena je spomen ploča i otvorena ulica sa imenom Spomenka Gostića, jednog od najmlađih boraca Vojske Republike Srpske, koji je poginuo na Ozrenu 1993. godine. Iako mlađani Spomenko nije živeo a ni stradao na području ovog prelepog grada na Drini, građani su sa velikom radošću i poštovanjem pozdravili i...