Пређи на главни садржај

"POSLALI SMO JE PO SVEDOČANSTVO, VRATILI SU JE U SANDUKU" - STANA (14) JE UBIJENA PRED MATURU!




KALINOVIK - Dana 3. juna navršilo se 24 godine od stravičnog masakra u Kalinoviku kada je od eksplozije muslimanske agresorske granate ubijeno i ranjeno šestoro dece. Granata ispaljena sa položaja muslimanske tzv. Armije BiH iz Bjelimića (Konjic) usmrtila je Stanislavu Koprivicu, devojčicu od nepunih petnaest godina. Rane do danas nisu zarasle, a traume i bolna sećanja su i dalje sveža i prisutna. Za masakr nad decom, trenutno se sudi bošnjačkom komandantu Ramizu Drekoviću. 

Umesto maturske slike u izlogu, Stanislava je dobila smrtovnicu...a toliko se radovala maturi...

Poslednji put kćerku Stanislavu majka Milka videla je 3. juna 1995. ujutro. Ispratila ju je u školu sa drugom decom, otišla je po svedočanstvo, a vratili su je u drvenom sanduku - kazuje bolom skrhani roditelj.
"Obavijest je meni došla, padaju granate, školska djeca stradala, poginulo je jedno dijete, druga djeca se vratila, mog djeteta nema, mene zovu i kažu da je Stanislava poginula. Danas joj je rođendan, na današnji dan 1980. godine je rođena...poslali smo je po svedočanstvo a vratili su nam je u drvenom sanduku", kaže Milka Koprivica, majka ubijene Stanislave Koprivice.


"Veselili smo se maloj maturi, radovali životu iako je bio rat, a onda se čuo zvuk granate, eksplozija. Sljedeće čega se sjećam jeste da je Stanislava ležala preko mene mrtva", priseća se tog junskog dana Dušanka Aškraba, danas 80-odstotni invalid. Nada se da pravda nije stigla prekasno. Ona kaže da se, nakon ranjavanja, borila za život 42 dana koliko je provela u bolnici u Foči, tadašnjem Srbinju. Aškraba navodi da su joj bili polomljeni ruke i rebra, te da je imala povredu kičme i skoro svih organa, dodajući da joj je pomoć pružalo 13 hirurga i da je primila 10 jedinica krvi. 

"Posljedice i danas osjećam. Ostali su geleri u plućima i pored kičme koji se nikada neće moći izvaditi, a zdravlje mi se sa godinama i dalje narušava", rekla je Aškraba. Aškraba je, kao i ostali stanovnici Kalinovika, izrazila veliko razočarenje jer Sud BiH nije odredio pritvor Drekoviću, koji je naredio neselektivno granatiranje Kalinovika. "Nažalost, nismo se ni nadali boljem. Nekako za nas Srbe ovo vrijeme ne ide u prilog. Za sve smo mi krivi, pa ne znam ko je onda nas ubijao i ko treba da odgovara za ovo dijete koje je poginulo. Ono je imalo samo 15 godina i trebalo je da živi. Ne znam kome smo i zašto mi bili krivi da tako stradamo?", upitala je Aškraba. Ona kaže da ne veruje da će pravda "doći na svoje" kada je reč o Srbima.
"Mislim da je stvarno vrijeme da neko odgovora, pogotovo za djevojčicu od 15 godina, zašto ona nije mogla da živi, ne razumijem, zašto se to moralo desiti", pita Aškraba.
Ni Mitru Sladoju, bivšem direktoru osonovne škole, nije jasno kako su deca i civilni ciljevi u naseljenom mjestu mogli da budu vojni ciljevi, a bili su za takozvanu Armiju BiH.
"Tog dana je od posljedica granatiranja na licu mjesta smrtno stradala Stanislava Koprivica, a renjeni Jelena Bozalo, Mlađenka Tepavčević, Dušanka Nišić, Davor Marković i Igor Kozomara. Ranjenu djecu, koji su bili moji učenici, vidio sam krvave, izbezumljene, poderane odjeće u Domu zdravlja, dok Stanislavino tijelo nisam vidio", rekao je Sladoje.

Svedok Tužilaštva BiH je naveo da se ovaj tragičan događaj desio u subotu, koja je neradni dan, ali da su zbog realizacije nastavnog plana i programa pozvali 45 učenika osmog razreda kako bi im zaključili ocene i dali svedočanstva.

"Prva granata je pala na oko 200 metara od škole na jedan stambeni objekat i tu nije bilo žrtava. Učenike smo izveli u hodnik u prizemlju škole koji je bio suprotno od pravca granatiranja iz Bjelimića, gdje smo ponekad izvodili i nastavu. Kada smo procijenili da se smirilo, odlučili smo da djecu u grupama pošaljemo kući", svedočio je Sladoje. On je naveo da su se neki učenici sastali ispred prodavnice u stambenoj zgradi i da su se neki sakrili u haustor kada su čuli ispaljenje granate iz Bjelimića koje se, kaže, moglo čuti u Kalinoviku.

"Druga grupa učenika krenula je desno od prodavnice i tada se čula strašna eksplozija. Ja sam istrčao iz škole i na mjestu događaja zatekao ranjenu Jelenu Bozalo koju sam sa njenim ocem odnio u Dom zdravlja. Tu su već bili prebačeni ostali ranjeni učenici i tu sam saznao da je Stanislava, koja je bila učenik generacije, podlegla na licu mjesta. Ubrzo je u blizini Doma zdravlja pala i treća granata", ispričao je Sladoje.

Osim ovog stradanja učenika, svedok je rekao da je u Školskom letopisu, dokumentu u kojem su se unosili svi važni događaji tokom godine, zabeleženo da je učenik sedmog razreda Miroslav Tošović, krajem maja 1995. ranjen na području Potoka, na putu prema selu Vlaholje gde je živio.

Sladoje je objasnio da je osnovnu školu u Kalinoviku 1995. pohađalo oko 300 učenika, te da je nastava često prekidana, naročito od aprila do juna zbog intenzivnog granatiranja iz šireg područja Bjelimića.


"Kada počne granatiranje, nastavnici i učenici su izlazili u hodnik u prizemlje koji je, za razliku od učionica koje su bile pune gelera, bile na suprotnoj strani od granatiranja. Za to vrijeme nijedan učenik nije stradao. Ja sam bio odgovoran za djecu i pratio sam dešavanja", naglasio je Sladoje.
Smrtonosane granate, kao i sve prethodne, koje su tokom maja i juna 1995. sijale smrt u Kalinoviku, ispaljene su sa položaja 450. lake brigade tzv. Armije BiH u Bjelimićima, opština Konjic. Prema navodima Tužilaštva naredbu je izdao komandant korpusa Ramiz Dreković.
"Nakon izdane zapovijesti artiljerijeske jedinice ARBiH izvršile su granatiranje iz artiljerijskih oruđa velike razorne moći te je usljed eksplozije granata ubijeno dijete dobi 15 godina, a teže ranjeno više djece i odraslih osoba", rekao je Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH .
Ramiz Dreković rođen je u Tutinu u Srbiji. Bio je oficir ЈNA. Početkom 1991. godine stavio se u službu paravojne Patriotske lige. U ratu je bio komandat Petog, a potom i Četvrtog korpusa. Posle rata, kao visoki zvaničnik, SDA obavljao je važne funkcije u Vladi Federacije BiH. Dreković je optužen da je u svojstvu nekadašnjeg komandanta Četvrtog korpusa takozvane Armije RBiH, postupao suprotno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih lica za vreme rata.

Prema optužnici Tužilaštva BiH, Dreković je u proleće 1995. godine, izdao direktnu, strogo poverljivu naredbu artiljerijskim jedinicama na širem području opštine Konjic, da izvrše neselektivno granatiranje Kalinovika naseljenog Srbima.

U optužnici se navodi da je u granatiranju tokom maja i juna 1995. godine ubijeno dijete od 15 godina, a teže i lakše ranjeno više dece i odraslih lica, te razoreno više objekata.


BAKIR BESAN ZBOG SUĐENJA DREKOVIĆU; OMALOVAŽIO MASAKR NAD DECOM

Predsednik najuticajnije bošnjačke Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović izneo je niz kritika na račun rada Tužilaštva BiH, a dotakao se i trenutnih postupaka koji se vode protiv pripadnika tzv. Armije BiH za ratne zločine protiv srpskog civilnog stanovništva, preneo je RTS. 

"Siguran sam da nikakvih dokaza nema, da ih neće ni biti i da se radi o nastavku udara na bošnjačke prvake koje je počelo imenovanjem Gordane Tadić na poziciju glavne tužiteljke Tužilaštva BiH i podizanjem niza optužnica protiv generala Armije RBiH", naveo je Izetbegović a preneo RTS

U nameri da opravda masakr u Kalinoviku, Izetbegović je izneo niz laži i besmilica navodeći kako je na Kalinovik ispaljeno "dva projektila". Tadićevu je optužio da uporno izbegava da procesuira predmete, kako tvrdi, dokazanih teških zločina nad Bošnjacima koje je Tužilaštvu BiH prosledio Haški tribunal kao prioritetnu "A listu", te da je izbegla i aferu "Potkivanje" sa jasnim dokazima protiv predsednika VSTV.

"Vreme je da se Bošnjaci zamisle nad navedenim činjenicama, i da ne učestvuju u samodestrukciji koja vodi ka udaru na ustavnopravni poredak i poziciju Bošnjaka u BiH. Neka se upitaju zašto niko nije procesuiran za desetine hiljada projektila ispaljenih u višegodišnjoj opsadi Goražda, a general Ramiz Dreković odgovara za dva projektila ispaljena na Kalinovik?" - izjavo je Izetbegović, a preneo RTS. Ova sramna izjava imala je za cilj da pokaže kako je izvesni Dreković nevin a  kako Kalinovik nije granatiran. Međutim, svedoci muslimanskih zločina koji su čitav rat proveli u Kalinoviku demantuju svesno izgovorene laži Bakira, inače sina zloglasnog Alije Izetbegovića čiji je zločinački režim u smrt odveo više od 100 000 ljudi. Kalinovik je danonoćno granatiran sa položaja muslimanske Armije BiH, od početka rata pa sve do samog kraja. Muslimansko rukovodstvo je svesno vodilo kampanju granatiranja i snajperskog delovanja po čitavom području opštine Kalinovik sa ciljem širenja terora među civilnim stanovništvom grada.

Svesno i sa namerom su gađani civilni objekti, škole, dečija igrališta i stambene zgrade. Muslimanske snage su tokom rata (1992-1995) na području Kalinovika ubili više od 400 stanovnika srpske nacionalnosti, oba pola i svih uzrasta. Čak su i mnogi muslimani i ranjeni od dejstva tzv. Armije BiH. Isto tako, na području Goražda je postojalo 19 logora gde su ubijani, mučeni i zlostavljani zarobljeni srpski civili dok su mnoge žene i devojke u tom gradu silovane. Muslimanske snage su u Goraždanskom kraju ubile 750 Srba, starosti od dve do 93 godine. 

Izvor: RTRS - Uhapšen osumnjičeni za granatiranje Kalinovika

       RTS -

Rezultati pretraživanja

Rezultati pretraživanja

Web rezultatiIzetbegović: Novalić uhapšen zato što je Bošnjak

Коментари

Популарни постови са овог блога

FOČA : ESMA JE 1992. ZVERSKI UBIJENA SAMO ZATO ŠTO JE BILA UDATA ZA SRBINA!

  Tokom svog gostovanja u emisiji "Ljudi govore", Marko Kovač, heroj odbrane Foče i  komandant taktičke grupe Foča u okviru VRS, podelio je sa publikom detalje svog ratnog iskustva, herojstva ali i brojne informacije o zločinima koji su počinjeni nad srpskim stanovništvom ovog kraja. Između ostalog govorio je i o užasnom zločinu u mestu Bastasi, gde je u leto 1992. ubijeno nekoliko srpskih civila među kojima i supružnici - Petar i Esma.  Sa početkom rata u Bosni i Hercegovini, životi ljudi u mešovitim brakovima bili su pod velikim opterećenjem. Mnoge muslimanke koje su bile udate za Srbe, preko noći su bile prozvane "izdajicama" i "otpadnicama". Mnogi pripadnici njihovog naroda nisu imali razumevanja, te su ih optuživali, vređali i šikanirali samo zbog toga što su bile u bračnoj zajednici sa pripadnicima druge vere i nacije. Zato i ne treba čuditi što su mnoge muslimanke tokom rata doživele torture, završile u logorima tzv. Armije BiH, a neke su čak i ubij...

ILIJAŠ : GODIŠNJICA ZVERSKOG UBISTVA MIRJANE DRAGIČEVIĆ (9)

Mirjana Dragičević je imala samo 9 godina kada je ubijena na vrlo svirep način u Ilijašu, pred očima svoje majke Radmile. Pre smrti, nju su silovala pa ubila trojca pripadnika tzv. Armije BiH. Do danas niko nije odgovarao za ovaj stravičan zločin.  Danas 28. decembra, se navršava tačno 26 godina od stradanja srpskih civila u selu Donja Bioča, nedaleko od Ilijaša.  U rano  j utro oko 7:30,   jedinice    2. bataljona Sedme muslimanske brigade Armije BiH,  probijaju liniju fronta , i upadaju u selo  Donja Bioča . Odmah na ulasku u selo okrutno  su  u bijena  dva  s rpska  civila: Lenka Skoko i Nikola Mićić, a ranjena je Milojka Draškić, a zatim je krenulo paljenje srpskih kuća .  U dvorište Dragičevića upala su trojica muslimanskih vojnika Sedme muslimanske brigade Armije BiH, jedan beloputi i dva tamnoputa vojnika. Imali su poveze preko glava. Brat Mirjane, Janko Dragičević, star 6 godina, je ostao...

VIŠEGRAD: IMENOVATI ULICU PO TRAGIČNO STRADALOJ PORODICI JELIČIĆ - ŽRTVE ZASLUŽUJU PAMĆENJE!

Jedan od najboljih načina da se sačuva sećanje na nevine žrtve rata, te da se njihove sudbine otrgnu od zaborava svakako jeste imenovanje ulica, trgova ili institucija po ovim ljudima. Jedan od simbola stradanja Srba u Višegradu i Podrinju svakako jeste surovi zločin u selu Jelašci kada su u leto 1992. na najsvirepiji način prekinuti životi nedužnih meštana - staraca, žena i dece samo zbog toga što pripadali srpskom narodu i ispovedali pravoslavnu veru.   Vest da je jedna ulica u Višegradu ponela ime po najmlađem borcu Vojske Republike Srpske - Spomenku Gostiću obradovala je kako građane Višegrada, tako i sve pripadnike našeg naroda. Naime, 2017. u višegradskom naselju Garča otkrivena je spomen ploča i otvorena ulica sa imenom Spomenka Gostića, jednog od najmlađih boraca Vojske Republike Srpske, koji je poginuo na Ozrenu 1993. godine. Iako mlađani Spomenko nije živeo a ni stradao na području ovog prelepog grada na Drini, građani su sa velikom radošću i poštovanjem pozdravili i...