Пређи на главни садржај

AKADEMIK DRAGAN ČOVIĆ: "Presuda Oriću nas vraća unazad i sasvim sigurno će izazvati negativnu međusobnu retoriku"


Istaknuti akademik, Dragan Čović, predsednik HDZ BiH, dao je svoj komentar povodom sramotne presude Naseru Oriću, bivšem komandantu tzv. Armije RBiH, koji je oslobođen za sva nedela. Čović je izjavio kako nas presuda pomalo vraća unazad.

"Presuda Oriću nas pomalo vraća unazad i sasvim sigurno će izazvati negativnu međusobnu retoriku", rekao je Čović.On je naglasio da je previše tema koje opterećuju pravosudni sistem i sigurnosni sektor."Mi moramo politiku maknuti iz tih institucija", rekao je Čović. Dragan Čović, iskreni prijatelj srpskog naroda, jedan je od retkih političara iz drugih naroda, koji je iskreno žaljenje za srpskim civilima i decom koja su ubijena na području Srebrenice i Bratunca 1992-95 i koji je izrazio empatiju sa porodicama ubijenih.

- Ovo je nedopustivo. Ovo je prevršilo sva naša nezadovoljstva i pozvat ću sve važne ljude u RS. Ovo je tačka preko koje se neće moći preći. Sud i Tužilaštvo se solidarišu sa zločinima Nasera Orića”, rekao je Dodik.

Dodik je čak istakao i nacionalnu pripadnost sudije koju smatra važnom za ovakvu odluku.

"Musliman sudi muslimanu. Sudija i predsjednik Vijeća je musliman i nisu mu bili dovoljni dokazi za presudu. Mnogi svjedoci su zastrašeni, a neki su umrli pod sumnjivim okolnostima", izjavio je Milorad Dodik nakon sastanka sa predsedavajućim Predsedništva BiH Draganom Čovićem.

Orić, bivši komandant tzv. Armije RBiH na području Srebrenice, i Sabahudin Muhić, pripadnik te vojske, oslobođeni su  optužbe da su 1992. godine u mestima Zalazje, Lolići i Kunjerac ubili tri zarobljenika srpske nacionalnosti a za monstruozne zločine nad 3 267 Srba Orić nikada nije ni odgovarao! Muslimanske / bošnjačke snage su tokom poslednjeg rata (1992-1995) na području srebreničke regije ubile 3267 građana srpske nacionalnosti, uključujući i 72-oje dece. Nad građanima srpske nacionalnosti su tokom trajanja rata u srednjem Podrinju počinjeni brojni ratni zločini od masovnih egzekucija, silovanja, mučenja, nasilnog i sistematskog progona pa sve do uništavanja verskih i kulturnih objekata. Vrlo brzo su širom Srebrenice i susednih opština formirani i logori za Srbe u kojima su vršene najgnusnije torture i zverska mučenja, sadistička iživljavanja, silovanja, sakaćenja te masovne egzekucije. Žrtve ratnog bezumlja bili su civili oba pola i svih uzrasta: od male dece do starih i nemoćnih.

HOĆE DA SNIMAJU FILM O NASERU ORIĆU

Sarajevski glumac Emir Hadžihafizbegović najavio je da će biti sniman film o Naseru Oriću, da bi se, kako je rekao, "skinula stigma sa heroja koji je otišao u Hag i bio oslobođen optužbi". Predsednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Veljko Lazić smatra da najava snimanja filma o ratnom komandantu muslimanskih snaga u Srebrenici Naseru Oriću predstavlja uvredu srpskog naroda i srpskih žrtava rata. - Za porodice poginulih boraca iz Republike Srpske krajnje je neprihvatljivo da se na ovaj način veličaju muslimanski zločinci i minimiziraju razmjere ratnog zločina počinjenog nad srpskim narodom u BiH - rekao je Lazić Srni. Lazić je zaključio da Orić ne zaslužuje nikakakav populizam u javnosti, već mu je mesto u zatvoru na doživotnoj robiji, jer su pod njegovom komandom muslimanski vojnici počinili stravične zločine nad srpskim civilima i vojnicima u Podrinju. U saopštenju, koje je potpisao predsednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih srpskih civila i boraca iz Srebrenice Branimir Kojić, ističe da bi film o Oriću kao nekakvom heroju, kako žele da ga predstve, bio ponižavajući za srpske žrtve u Podrinju.

"Ukoliko bi taj film bio rađen po istinitim događajima onda bi Orić ponovo bio odveden u Hag i presuđen na maksimalnu zatvorsku kaznu", navodi se u saopštenju.

Smatraju da bi u tom filmu moralo da se prikaže da je "njihov `heroj`(Orić) na Božić popalio Kravicu, pa devet dana kasnije poubijao desetine civila u Skelanima, kao i sve što je stigao u Bjelovcu, Zagonima, Ratkovićima, Brežanima, Krnjićima, Podravanju, Gnioni, Zalazju i ostalim selima i zaseocima do kojih je stigao sa svojim hordama".

Posebno bi se, kako je istaknuto u saopštenju, pokazalo ophođenje "heroja" prema srpskim zarobljenicima, koji se još traže, a njih je 50 iz srebreničke opštine, prenela je Srna.

Iz srebreničke Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila smatraju da je očigledno da je bošnjačkim političarima i intelektualcima hrana za dušu da svakim danom potresaju srpske majke, sestre i decu ovakvim najavama, kao i da, kako se ocenjuje, snimanje najavljenog filma o Oriću ima samo jedan cilj - veličanje zločina i zločinaca.

ČOVIĆ I DODIK OŠTRO PROTIV IMENOVANJA ZLOČINCA SELME CIKOTIĆA ZA MINISTRA

Dragan Čović oštro je reagovao i na imenovanje zločinca Selme Cikotića za minstra odbrane BiH izjavivši tom prilikom kako Cikotić da treba reći "pravu istinu o sudbini odvedenih i ubijenih zarobljenih Hrvata Bugojna". Cikotić je u vreme poslednjeg rata od 1992. do 1995. godine bio komandant Operativne grupe „Zapad“ Armije RBiH. U Sudu BiH 2011. godine bio je pozvan dati iskaz na suđenju četvorici optuženih za zločine nad Hrvatima u Bugojnu 1993 u predmetu „Nisvet Gasal i ostali. Milorad Dodik tvrdi da se Cikotić "nedavno oglasio s nekim novim zbornikom koji je autor u kojem se veoma loše konotira srpski narod i ocjenjuje se kao agresorski", 

Muslimanske snage su na području Bugojna ubili više tri stotine Hrvata i Srba, među kojima i 144 civila. Mnogi civili se i danas vode kao nestali, a na spisku ubijenih je i dvanaestoro dece. 




Коментари

Популарни постови са овог блога

FOČA : ESMA JE 1992. ZVERSKI UBIJENA SAMO ZATO ŠTO JE BILA UDATA ZA SRBINA!

  Tokom svog gostovanja u emisiji "Ljudi govore", Marko Kovač, heroj odbrane Foče i  komandant taktičke grupe Foča u okviru VRS, podelio je sa publikom detalje svog ratnog iskustva, herojstva ali i brojne informacije o zločinima koji su počinjeni nad srpskim stanovništvom ovog kraja. Između ostalog govorio je i o užasnom zločinu u mestu Bastasi, gde je u leto 1992. ubijeno nekoliko srpskih civila među kojima i supružnici - Petar i Esma.  Sa početkom rata u Bosni i Hercegovini, životi ljudi u mešovitim brakovima bili su pod velikim opterećenjem. Mnoge muslimanke koje su bile udate za Srbe, preko noći su bile prozvane "izdajicama" i "otpadnicama". Mnogi pripadnici njihovog naroda nisu imali razumevanja, te su ih optuživali, vređali i šikanirali samo zbog toga što su bile u bračnoj zajednici sa pripadnicima druge vere i nacije. Zato i ne treba čuditi što su mnoge muslimanke tokom rata doživele torture, završile u logorima tzv. Armije BiH, a neke su čak i ubij...

ILIJAŠ : GODIŠNJICA ZVERSKOG UBISTVA MIRJANE DRAGIČEVIĆ (9)

Mirjana Dragičević je imala samo 9 godina kada je ubijena na vrlo svirep način u Ilijašu, pred očima svoje majke Radmile. Pre smrti, nju su silovala pa ubila trojca pripadnika tzv. Armije BiH. Do danas niko nije odgovarao za ovaj stravičan zločin.  Danas 28. decembra, se navršava tačno 26 godina od stradanja srpskih civila u selu Donja Bioča, nedaleko od Ilijaša.  U rano  j utro oko 7:30,   jedinice    2. bataljona Sedme muslimanske brigade Armije BiH,  probijaju liniju fronta , i upadaju u selo  Donja Bioča . Odmah na ulasku u selo okrutno  su  u bijena  dva  s rpska  civila: Lenka Skoko i Nikola Mićić, a ranjena je Milojka Draškić, a zatim je krenulo paljenje srpskih kuća .  U dvorište Dragičevića upala su trojica muslimanskih vojnika Sedme muslimanske brigade Armije BiH, jedan beloputi i dva tamnoputa vojnika. Imali su poveze preko glava. Brat Mirjane, Janko Dragičević, star 6 godina, je ostao...

SUZANA PRAVICA (17) - CIVILNA ŽRTVA RATA IZ TREBINJA - NESTALA 1993. U MOSTARU

  Suzana Pravica   je civilna žrtva građanskog rata koji je vođen u periodu od 1992. do 1995. godine. Rođena je 30.04.1976 u Trebinju gde je i provela najveći deo svog detinjstva. Na spisku srpskih žrtava koji je nedavno objavio  Republički centar  za  istraživanje  rata,  ratnih zločina  i traženje nestalih lica njeno ime je zavedeno pod brojem 2349. Njeno ime isti centar uneo je i u knjigu posvećenu ubijenoj i nestaloj deci - žrtvama rata u Bosni i Hercegovini 1991-1996. Suzana je prisilno nestala 15. decembra 1993. na području Mostara, koji je u to vreme bio podeljen grad. Potvrđuju to i srpski i bošnjački podaci.  Po nekim informacijama nestanak se desio na teritoriji grada koji su kontrolisale muslimanske snage (pripadnici tzv. Armije BIH). Od tog dana se vodi kao nestalo lice i njena sudbina još uvek nije razjašnjena.  U trenutku prisilnog nestanka imala je samo 17 godina.  Na području njenog rodnog Trebinja poginulo je 334 gr...