Пређи на главни садржај

DANAS PROSLAVLJAMO BADNJI DAN - PRAZNIK ZAJEDNIŠTVA I POMIRENJA


Pravoslavni vernici u Srbiji obeležavaju Badnji dan tradicionalnim unošenjem i paljenjem badnjaka, liturgijama u hramovima i porodičnim okupljanjem za posnom trpezom pred najradosniji hrišćanski praznik Božić - praznik kojim se proslavlja rođenje Isusa Hrista.

Pripreme za ovaj praznik počinju 40 dana pre 7. januara, Božićnim postom, koji predstavlja pročišćenje duha i tela. Badnji dan započinje rano i traje do kasno. Ujutru, pre izlaska sunca, domaćin odlazi u šumu po badnjak, koji se tek sa prvim mrakom, unosi u kuću. Uz drvo se daruje i žito da bi naredna godina bila plodna. Obavezno je i unošenje slame, a na taj način se prinosi žrtva duhu Hrista koji je i rođen na slami.

Srbi Božić obeležavaju od pamtiveka, a badnjakom, odnosno božićnim drvetom, u kuću se unose sreća, zdravlje i napredak. 

Badnjak vodi poreklo od čudesne Vitlejemske noći kada su pastiri nasekli i doneli grane da nalože vatru pored Novorođenčeta i njegove Majke. I slama koja se u kuću unosi sa drenovim prutićem podseća na onu noć kada se rodio sin božiji, i kada je položen u jasle na slamu. Ove običaje narod je nasledio od predaka i dalje ih održava. Tako se večeras badnjak stavlja na ognjište, posipa žitom, medom i vinom, uz niz ritualnih radnji koje treba da obezbede zdravlje i napredak cele kuće i porodice.

U gradskim uslovima, na bezbedan način, pregori se tek po neki listić. Na Badnje veče se ne spava, već bdi i očekuje svečani trenutak Rođenja Hristovog. Badnja noć je noć mira i iščekujuće radosti. Po običajnom kalendaru, danas se ništa ne iznosi iz kuće. Ko se tokom godine sa nekim zavadio, na Badnji dan treba da se pomiri, kako bi Hristov rođendan proveli u miru i ljubavi. Tako se i podseća da je opraštanje dar božiji i jedna od najtežih hrišćanskih vrlina.

Badnje veče

Veče pred Božić tradicionalno podrazumeva da domaćin sa sinovima unosi u dom badnjak, slamu i pečenicu. Badnja večera je posna, i na stolu bi trebalo da se nađu prebranac, riba i druga posna jela. Uoči Božića, badnjak i slama stavljaju se ispod slavske ikone, kuća se okadi tamjanom i pale se sveća i kandilo.

Božić

Božić je najradosniji praznik kod Srba. Prvi dan je uvek 7. januara i praznuje se tri dana. Ljudi se pozdravljaju: "Hristos se rodi!", a otpozdravljaju: "Vaistinu se rodi!"Božić je praznik cele porodice i zato se očekuje da ona tokom prazničnih dana bude na okupu, a prati ga veliki spisak narodnih običaja, poput lomljenja pogače.

Na Božić, rano ujutru, u kuću dolazi specijalni gost (to se obično dogovori sa domaćinom). On se zove položajnik ili polažajnik. Smatra se da će ta osoba cele naredne godine donositi sreću u kuću.Običaj nalaže da ukućani prvog gosta na Božić, položajnika, daruju poklonima i goste najbolje što mogu, jer on simbolizuje božanstvo.

Česnica

Rano ujutru, domaćica mesi testo od kojeg peče pogaču česnicu. U nju se stavljaju brojni dodaci, zrnevlje, komadić drveta, a najvažniji je metalni novčić (zlatni, srebrni, ili običan). Česnica se iznosi na sto na kojem je postavljen Božićni doručak, okreće se dok je ukućani drže u rukama kao slavski kolač. Preliva se vinom i onda kida rukama na onoliko delova, koliko ljudi ima u kući. Onaj u čijem je parčetu česnice novčić, imaće sreću i blagostanje tokom čitave godine!




Коментари

Популарни постови са овог блога

FOČA : ESMA JE 1992. ZVERSKI UBIJENA SAMO ZATO ŠTO JE BILA UDATA ZA SRBINA!

  Tokom svog gostovanja u emisiji "Ljudi govore", Marko Kovač, heroj odbrane Foče i  komandant taktičke grupe Foča u okviru VRS, podelio je sa publikom detalje svog ratnog iskustva, herojstva ali i brojne informacije o zločinima koji su počinjeni nad srpskim stanovništvom ovog kraja. Između ostalog govorio je i o užasnom zločinu u mestu Bastasi, gde je u leto 1992. ubijeno nekoliko srpskih civila među kojima i supružnici - Petar i Esma.  Sa početkom rata u Bosni i Hercegovini, životi ljudi u mešovitim brakovima bili su pod velikim opterećenjem. Mnoge muslimanke koje su bile udate za Srbe, preko noći su bile prozvane "izdajicama" i "otpadnicama". Mnogi pripadnici njihovog naroda nisu imali razumevanja, te su ih optuživali, vređali i šikanirali samo zbog toga što su bile u bračnoj zajednici sa pripadnicima druge vere i nacije. Zato i ne treba čuditi što su mnoge muslimanke tokom rata doživele torture, završile u logorima tzv. Armije BiH, a neke su čak i ubij...

ILIJAŠ : GODIŠNJICA ZVERSKOG UBISTVA MIRJANE DRAGIČEVIĆ (9)

Mirjana Dragičević je imala samo 9 godina kada je ubijena na vrlo svirep način u Ilijašu, pred očima svoje majke Radmile. Pre smrti, nju su silovala pa ubila trojca pripadnika tzv. Armije BiH. Do danas niko nije odgovarao za ovaj stravičan zločin.  Danas 28. decembra, se navršava tačno 26 godina od stradanja srpskih civila u selu Donja Bioča, nedaleko od Ilijaša.  U rano  j utro oko 7:30,   jedinice    2. bataljona Sedme muslimanske brigade Armije BiH,  probijaju liniju fronta , i upadaju u selo  Donja Bioča . Odmah na ulasku u selo okrutno  su  u bijena  dva  s rpska  civila: Lenka Skoko i Nikola Mićić, a ranjena je Milojka Draškić, a zatim je krenulo paljenje srpskih kuća .  U dvorište Dragičevića upala su trojica muslimanskih vojnika Sedme muslimanske brigade Armije BiH, jedan beloputi i dva tamnoputa vojnika. Imali su poveze preko glava. Brat Mirjane, Janko Dragičević, star 6 godina, je ostao...

VIŠEGRAD: IMENOVATI ULICU PO TRAGIČNO STRADALOJ PORODICI JELIČIĆ - ŽRTVE ZASLUŽUJU PAMĆENJE!

Jedan od najboljih načina da se sačuva sećanje na nevine žrtve rata, te da se njihove sudbine otrgnu od zaborava svakako jeste imenovanje ulica, trgova ili institucija po ovim ljudima. Jedan od simbola stradanja Srba u Višegradu i Podrinju svakako jeste surovi zločin u selu Jelašci kada su u leto 1992. na najsvirepiji način prekinuti životi nedužnih meštana - staraca, žena i dece samo zbog toga što pripadali srpskom narodu i ispovedali pravoslavnu veru.   Vest da je jedna ulica u Višegradu ponela ime po najmlađem borcu Vojske Republike Srpske - Spomenku Gostiću obradovala je kako građane Višegrada, tako i sve pripadnike našeg naroda. Naime, 2017. u višegradskom naselju Garča otkrivena je spomen ploča i otvorena ulica sa imenom Spomenka Gostića, jednog od najmlađih boraca Vojske Republike Srpske, koji je poginuo na Ozrenu 1993. godine. Iako mlađani Spomenko nije živeo a ni stradao na području ovog prelepog grada na Drini, građani su sa velikom radošću i poštovanjem pozdravili i...